Nedavna studija ukazuje da bi zabrana vozila s motorima s unutraŔnjim sagorevanjem u gradskim centrima mogla biti deo najboljeg reŔenja vezanog za klimatske promene.
MeÄutim, evropsko istraživanje pokazalo je da je malo verovatno da Äe politika zabrane prodaje automobila s motorima s unutraÅ”njim sagorevanjem biti prihvaÄena.
Uprkos skepticizmu oko elektriÄnih vozila, ona su po svemu sudeÄi kljuÄna u smanjenju ukupnog negativnog uticaja na životnu sredinu. Kako zabrane vezane za konvencionalne automobile bivaju sve brojnije, EU planira da do 2035. u potpunosti zabrani prodaju novih vozila na benzinski i dizel pogon. SAD planiraju da veÄinski preÄu na elektromobile do 2030. MeÄutim, sentiment vozaÄa nije uvek pozitivan po ovom pitanju.
Istraživanje koje je naruÄila Kampanja za Äiste gradove (Clean Cities Campaign), objavljena pod imenom (E)Mission Zero, otkrila je da su elektrifikacija i zabrana vozila s motorima SUS u gradovima, iako se ne radi o savrÅ”enom reÅ”enju u borbi protiv klimatskih promena, deo efikasne strategije. Analiza je uporedila uticaj razliÄitih pristupa transportu u Briselu, ManÄesteru, Madridu, Milanu i VarÅ”avi.
IstraživaÄi su otkrili da je, generalno, oslanjanje na strategiju koja kombinuje elektrifikaciju javnih i privatnih vozila s gradskim zonama bez emisije, dalo sliÄne rezultate pristupima koji su podsticali alternativne vidove transporta, kao Å”to su javni āzeleniā prevoz, vožnja bicikala, peÅ”aÄenje, koriÅ”Äenje elektriÄnih skutera i mopeda, kao i smanjenje ukupnog prevoza podsticanjem rada od kuÄe i dana bez vožnje automobila.
U nekim gradovima poput ManÄestera, elektrifikacija je bila iznenaÄujuÄe efikasnija i sa stanoviÅ”ta troÅ”kova po glavi stanovnika i iz perspektive emisije, u odnosu na podsticaje vezane za peÅ”aÄenje, vožnju bicikla i koriÅ”Äenje javnog prevoza.
Podaci kažu da Äe elektrifikacija i zabrana vozila s motorima s unutraÅ”njim sagorevanjem pomoÄi u smanjenju emisije, ali se Äini da je ta politika jedna od onih kojima se naviÅ”e protive stanovnici evropskih gradova.
Studija koju je sprovela Kampanja za Äiste gradove, u okviru koje je anketirano 15.000 stanovnika NemaÄke, Francuske i Poljske, pokazala je da su mere koje kažnjavaju upotrebu benzinskih i dizel vozila izazvale opÅ”te nezadovoljstvo, dok se potpuna zabrana motora SUS smatra najmanje poželjnim potezom Å”irom sveta.
Zanimljivo je primetiti da se u okviru najnepopularnijih mera u anketi uvek neÅ”to āoduzimaā (zabrana motora SUS, veÄi porez i putarine na konvencionalne automobile i zabrana fosilnih goriva u svrhu grejanja), dok se najÅ”ire prihvaÄene odnose na nove subvencije, proÅ”irenje kapaciteta zelene energije i ulaganja u javni prevoz.
Jasno je da, dok kreatori politike traže naÄine da se bolje pozabave klimatskim promenama, moraÄe da budu kreativni sa svojim reÅ”enjima. RazliÄiti životni stilovi i naÄini transporta postali su ukorenjeni u naÅ”im svakodnevnim životima i Äini se da Äe uvek postojati reakcija kada je u pitanju oduzimanje pogodnosti.
MeÄutim, takoÄe treba napomenuti da su se najuspeÅ”niji rezultati u istraživanju Kampanje za Äiste gradove odnosili na meÅ”avinu pristupa koji su implementirali sve, od poveÄanog javnog prevoza do elektrifikacije i gradskih zona bez automobila.