Ferrari: Put od F430 do F80 – AutoMotoShow.rs
Banner Top

Ekstremno ogibljenje i pogonski sklop, novom Ferrariju pružaju neverovatnu kontrolu nad ekstremnim voznim karakteristikama, a samim tim ekstremna je i brzina.

Da bismo stekli najbolji mogući uvid u moderne Ferrarijeve serijske modele, moramo da premotamo deÅ”avanja unazad, sve do F430. Ovo je poslednji model iz Maranela sa srediÅ”nje pozicioniranim motorom, koji je posedovao manuelni menjač, odnosno model koji je prethodio moćnom 458. Međutim, F430 je bio taj koji je predstavio novi pristup ka voznoj dinamici, postavljajući trasu ka kreiranju novog F80.

F430 je bio prvi Ferrari s elektronskim zadnjim diferencijalom, Å”to bi u teoriji trebalo dramatično da poboljÅ”a vozne karakteristike po nahođenju. Putem postavki na ā€žManettinuā€œ na volanu, menjaju se karakteristike blokade diferencijala, mapiranja ā€žgasaā€œ, krutosti amortizera, prijanjanja, intervencije sistema elektronske kontrole stabilnosti, kao i podeÅ”avanja menjača. Å to je joÅ” bolje, svi ovi sistemi, sem amortizera, komuniciraju jedni s drugim.

Ferrari F430

Od vremena F430, Ferrari je podigao nivo na planu sofisticiranosti, proÅ”irujući način na koji dotični sistemi vrÅ”e interakciju. Kod 599 GTB-a, dobijaju se magnetoreoloÅ”ki amortizeri bržeg dejstva, koji su omogućili joÅ” finiju kontrolu Å”asije; 458 Speciale je debitovao s kontrolom ugla bočnog proklizavanja (SSC), a reč je o algoritmu koji izračunava ugao skretanja u realnom vremenu i prilagođava obrtni moment motora i blokadu elektronskog diferencijala, kako bi se postigla željena brzina skretanja; F12tdf je u priču dodao upravljanje na zadnje točkove; 488 GTB je integrisao adaptivne amortizere u SSC sistem; 812 Superfast je dodao električnu servo asistenciju, dok je 812 Competizione debitovao sa sistemom koji može da usmerava zadnje točkove u suprotne smerove.

Ferrari je prilično kreativan sa svim ovim sistemima. Ponekad ā€žomekÅ”avaā€œ pojedinačne amortizere kako bi pomogao pojedinačnom pneumatiku da pronađe bolje prijanjanje. Nezavisni sistem upravljanja na zadnje točkove u Competizioneu, efektivno utiče na oba točka pod kočenjem, stabilizujući zadnji deo automobila. Naravno, vredi napraviti dublji uvid u dva prethodna modela.

Prvi je SF90 Stradale. Ovo nije bio prvi Ferrarijev hibrid, ali je prvi s čisto električnim pogonom na sve točkove. Naime, svaki točak ponaosob pokreće individualni elektromotor, dodajući u Ferrarijevu “torbu trikova” brojne zgodne mogućnosti s ultrabrzim vektorisanjem obrtnog momenta u Ferrarijevu.

Ferrari SF90 Stradale

To se ogleda u izlazima iz krivina na trkačkoj stazi. Naime, ako vozite SF90 kao normalan automobil, podižući stopalo s papučice gasa i ā€žodmotavajućiā€œ volan, Å”to je validan pristup, nećete izvući maksimum iz ovog automobila. Ono Å”to je neophodno je poverenje u prisutne sisteme, Å”to podrazumeva snažno pritiskanje papučice gasa i puÅ”tanje automobila da ā€žuvidiā€œ maksimalnu raspoloživu pogonsku silu i iskoristi je. LakÅ”e reći nego izvesti, posebno kada ste svesni da na talonu imate 1.000 ks i želju da preživite… ili makar ne slupate automobil od pola miliona evra.

Ovde treba spomenuti i Purosangue, SUV koji Ferrari ne želi da ga tako zovemo. Da bi se izborili s povećanom masom i poviÅ”enim klirensom, u Ferrariju su primenili ekstremne mere, razvijajući sistem aktivnog ogibljenja, baziranog na Multimaticovim True Active Spool Valve (TASV) amortizerima. Ove jedinice poseduju elektromotore od 48 V, koji pokreću kuglični vijak prikačen na klip amortizera, omogućujući automobilu da ekstremno optereti amortizere, nezavisno od druma i stila vožnje.

Ferrari Purosangue

Ferrari koristi amortizere da upravlja svim kretanjima karoserije, u potpunosti eliminiÅ”ući potrebu za krutim oprugama i horizontalnim stabilizacionim polugama u potpunosti. U Purosangueu, rezultat se ogleda u neverovatnoj udobnosti, ali i voznim karakteristikama netipičnim za jedan SUV. Aktivno ogibljenje omogućava potpunu eliminaciju naginjanja karoserije, Å”to Ferrari nije do kraja uradio u slučaju Puronsanguea, da bi se sačuvao prirodan osećaj u vožnji.

Sa F80, Ferrari u igru dodaje prednju osovinu s dva elektromotora i aktivno ogibljenje, koje obezbeđuje stabilniju aerodinamičku platformu za upravljanje ogromnim vertikalnim aerodinamičkim pritiskom koju F80 može da generiÅ”e, bez ugrožavanja kvaliteta vožnje. S druge strane, primer SF90 pokazuje Å”ta Ferrari može da uradi s elektromotorima koji snagu Å”alju na prednje točkove, a u F80 svaki raspolaže gotovo istom snagom (140 ks) kao seo hibridni sistem kod SF90 (160 ks).

Pored toga, F80 poseduje aktivnu aerodinamiku, Å”to nije niÅ”ta novo za Ferrari, ali se u ovom slučaju radi o najvećem vertikalnom aerodinamičkom pritisku koje je do sada uspeo da ostvari jedan serijski automobil. Dalje, V6 koji pogoni F80 ima dva električna turbopunjača. Ove jedinice su zapravo poput regularnog, ali poseduju mali elektromotor na osovini između turbine i kompresorskog radnog kola, sposoban da ubrzava ili usporava sistem bez obzira na pritisak. Očigledan benefit ogleda se u ublažavanju turbo ā€žrupeā€œ, koja je gotovo eliminisana, s tim Å”to turbopunjači mogu da Å”alju energiju nazad u bateriju. Ferrari takođe koristi turbopunjačeĀ  za promenu pritiska u svakom stepenu prenosa, Å”to pruža osećaj kao da je V6 atmosferski, a ne turbomotor.

Sa F80, Ferrari je kreirao automobil koji isporučuje kontrolu nad prisutnim sistemima bez presedana. Italijanski proizvođač definitivno povlači brojne poluge u potrazi za vrhunskom dinamikom vozila. Ako zastanemo i razmislimo o mogućnostima, definitivno ćemo osetiti ā€žvrtoglavicuā€œ.

Naravno, sve se svodi na ono Ŕto Ferrari zapravo radi s dotičnom tehnologijom. Setimo se samo koliko nam je pogonski sklop SF90 izgledao složen, a sada svemu tome dodajemo najnapredniji sistem ogibljenja na svetu, aktivnu aerodinamiku i električne i turbomotore.

Međutim, to je ono oko čega se vrti suÅ”tina Ferrarijevog rada. S F430, u Maranelu su postavili kurs. Potpuna kontrola uz pomoć inteligentnog hardvera i softvera. Jasno je da Ferrari nije jedini proizvođač koji je zauzeo ovaj pristup, ali je u isto vreme evidentno da niko svemu tome nije posvećen kao on.

Priredio: Pavle Barta

Podeli:
Tags: , ,

Povezani tekstovi